Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.



 
PrijemPortalTražiLatest imagesRegistruj sePristupi
Similar topics
Zadnje teme
» Brojimo od 1 pa dokle stignemo...
Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyUto Jun 12, 2012 1:52 am od Mirka

» Azbuka osobina
Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyUto Jun 12, 2012 1:51 am od Mirka

» KALADONT
Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyUto Jun 12, 2012 1:50 am od Mirka

» Okiti jelku
Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyPon Jun 11, 2012 10:21 am od Mirka

» ASOCIJACIJE
Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyPon Jun 11, 2012 10:18 am od Mirka

» Šta radite sad dok kuckate ?
Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyPon Jun 11, 2012 10:15 am od Mirka

» Podela odgovornosti..
Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyPon Jun 11, 2012 2:25 am od Mirka

» Kada se treba zaustaviti?
Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyPon Jun 11, 2012 2:21 am od Mirka

» DOBRODOŠLICA novim članovima
Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyPon Jun 11, 2012 2:16 am od Mirka

Traži
 
 

Rezultati od :
 
Rechercher Napredna potraga
Galerija
Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
RAZMENA BANERA
BannerFans.com BannerFans.com Image hosted by servimg.com BannerFans.com
Mart 2024
PonUtoSreČetPetSubNed
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
KalendarKalendar
free counters
Ključne reči
Facebook - Fontana

 

 Opera,opereta.. da se podsjetimo

Ići dole 
2 posters
AutorPoruka
Breza

Breza


Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptySub Dec 18, 2010 12:14 pm



Umjesto Uvoda,da se podsjetimo..

Opera je scensko vokalno-instrumentalno djelo, koje se - kao svako dramsko - sastoji od činova, a ovi od scena. Tekst opere, libreto, može biti specijalno napisan za operu, mada se češće obrađuje postojeće dramsko djelo, prilagođenog zahtjevima muzike - prije svega skraćenog, jer pjevani tekst traje znatno duže od govornog, ili dramatizacija književnog djela druge vrste.
Smatra se jednim od najsloženijih oblika umjetnosti. Kombinira pjevanje, glumu, orkestralnu glazbu, kostime, scenarij (libreto), a često i balet kao vrstu plesa.
Tradicionalna opera ima tri vrste pjevanja: recitativ, deklamaciju i ariju, tj. otpjevanu solo dionicu. Kratka pjevna dionica naziva se i arioso. Sve vrste pjevanja prate glazbeni instrumenti.
Riječ opera izvorno znači "djela". Naime, to je množina latinske riječi opus (djelo), čime se željelo reći da opera objedinjuje umjetnosti solo pjevanja, zborskog pjevanja, deklamacije i plesa u scenskom spektaklu.
Prvo djelo koje se smatra operom u današnjem općenitom smislu potječe iz 1597. godine. Bila je to Dafne (danas je izgubljena), a napisao ju je Jacopo Peri za elitni krug firentinskih humanističkih umjetnika koji su se okupljali u prostorijama "Camerata". Druga Perijeva opera, Euridika, iz 1600. godine, predstavlja prvu opernu partituru koja se sačuvala do naših dana. Izgovoren ili deklamiran dijalog uz svirku orkestra, što se u operi zove recitativ, jest temeljna osobina melodrame u njezinom izvornom smislu. Najpoznatiji primjer takve glazbe je Mendelssohnova glazba za San Ivanjske noći.
Među ranim elementima iz 16. stoljeća, koji se još nisu složili u prepoznatljivu operu, treba spomenuti dvorsku paradu zvanu maska. Novi elementi maske mogu se vidjeti u drami Oluja Williama Shakespearea (oko 1611. godine). Glazbeno-dramski elementi mogu se vidjeti i u madrigalima iz 16. stoljeća, koji su se ulančavali kako bi se postigla dramska radnja.
Ako se osvrnemo na još starija razdoblja, vidjet ćemo da se glazba koristila već u srednjovjekovnim misterijima. Sačuvalo se jedno glazbeno djelo koje je starije od Dafne, Filoteja, koje je na vjerski tekst skladao svećenik po imenu Silberman. Osim toga, glazba Hildegarde iz Bingena izvodila se na sceni u dramskom obliku.
Mjesto najznačajnijeg među kompozitorima ovog doba pripada Claudiu Monteverdiu 1567.-1643. On je živio po na dvoru u Mantovi (do 1630) i potom narednih trideset godina u Veneciji, gdje je radio kao kapelnik crkve Sv. Marka u tom gradu je 1637. godine bilo otvoreno prvo javno kazalište u Italiji, što takođe ukazuje na popularnost opere ovog vremena. Ona će u Italiji sve do danas ostati prava nacionalna umjetnost.
Svoje prvo opersko djelo Orfej, 1607, Monteverdi je izveo u Mantovi
Napisao je veliki broj opera, a među njima najpoznatije su Arijadna (1608) i Krunisanje Popeje (1642). Većina njegovih opera je izgubljena. Pisao je i madrigale (osam knjiga pa se smatra posljednjim velikim predstavnikom ovog oblika u Italiji) i crkvene kompozicije - mise i motete.
Opera postepeno sve više dobija odlike spektakla: oprema scene i vještina izvođenja scenskih efekata smatrane su veoma značajnim. Zanimljivo je da, uprkos tome, izvođači nisu bili obučeni u povjesne kostime.
Glavne uloge povjeravaju se pjevaču-kastratu, muškarcu koji se neposretno pred pubertet operiše da bi zadržao dječački, visoki glas i sopransku boju, ali dobio snagu i izuzetnu gipkost i pokretljivost koje ga predodređuju za virtuozne efekte.
Sadržaji prvih opera uglavnom su iz mitologija.
Na početku predstave izvodi se uvertira, u Italiji redovno trodjelnog oblika sa smjenog brzog, laganog i brzog stava. Za ovakvu formu uvertire najzaslužniji su Alesandro Skarlati (Scarlatti, 1660-1725), jedan od najznačajnijih predstavnika napuljske operske škole u žanru opere-serije. On je do tada promjenljivu formu uvodne muzike za operu definitivno odredio izgradivši uvertiru-simfoniju jedinstvenog, trodjelnog oblika. Skarlatijevu uvertiru ubrzo su preuzeli i drugi kompozitori.
Istaknuti operni skladatelji 17. stoljeća jesu Francesco Cavalli i Claudio Monteverdi, čiji je Orfej (1607.) najstarija opera koja se još uvijek izvodi. Monteverdijevo kasnije djelo Odisejev povratak (1640.) također se smatra vrlo važnom ranom operom. Te rane barokne opere miješale su komediju s elementima tragike, što je smetalo profinjenijim duhovima, pa je tako pokrenuta prva u velikom nizu opernih reforma. Vođa reforme je bio pjesnik Pietro Metastasio, čija libreta su uvela oblik opera seria ("ozbiljna opera"), pun moraliziranja. Komedija je u baroknoj operi dobila svoju granu: opera buffa ("smiješna opera"), koja se razvijala zasebno, a djelomično se zasnivala na tradiciji commedia dell'arte.
Kolijevka opere je Italija iz koje se ovaj oblik vrlo brzo proširio po cijeloj Evropi.
U Francuskoj je glavni predstavnik Jean Battist Lilly (1632-1687), upravnik opere, dirigent i scenograf na dvoru Luja XIV.
Francuska opera ima neke specifičnosti u odnosu na Talijansku.
Započinje uvertirom koja ima drugačiji raspored tempa: lagano-brzo-lagano. Arije nisu prevaziđene koloraturama, već su bliže rječitativnoj deklamaciji koju Lili oblikuje po ugledu na melodiju govora glumaca Rasinovih tragedija. Sadržaji su redovno uzimani iz mitologije. To će za francusku operu ostati karakteristično u narednom periodu, u djelima Ramoa, dok mće u italijanskoj operi druge polovine XVIII vijeka mitologija kao izvor sadržaja biti napuštena u korist istorijskih tema i običnih ljudskih priča. U libretima Lilijevih opera redovno se pojavljuju natprirodne sile, božanstva i čarobnjaci kao učesnici i pokretači dramskog dejstva,
Značajnu ulogu imaju baletski prizori. Balet je omiljena zabava na francuskom dvoru Smatra se da je Francuska kolijevka evropskog baleta.
U Engleskoj glavni predstavnik opere-serije je HenryPurcell (1659-1695), koji je komponovao muziku za Shakespeareova djela.
Napisao je samo jednu pravu operu, lirskog sadržaja - Didona i Enej 1689.godine.
Talijanska je opera postavila standarde za barok. Talijanska libreta bila su standard, čak i za Nijemca Händela, koji je pisao za Engleze, ili Mozarta, koji je pisao u Beču krajem 18. stoljeća.
Opera-serija razvijala se dalje u italijanskim gradovima ali i Parizu, Beču, Londonu, Hamburgu, Berlinu, Petrogradu, Moskvi i drugim važnim centrima širom Evrope. Jedan od najpoznatijih libretista tog doba bio je Pietro Metastasio, 1698-1782, porijeklom Italijan.
Operu XVIII stoljeća obilježila je vijeka imala je reforma Christopha Willibalda Glucka
(1714-1787). Težio je etičnosti sižea, ravnoteži uloge, riječi i tona, logičnosti dramske strukture u kojoj svi elementi moraju biti povezani sa radnjom, povećavanju značenja uloge zbora i orkestra. Prva reformska opera bila je Orfej i Euridika, izvedena krajem 1762. u Beču.
Francuska barokna opera, dobila je jednostavniji oblik zbog reforme koju je sproveo Gluck (Alkestida i Orfej) krajem 1760-ih godina.
Francuska je opera bila pod utjecajem škole bel canto, koju su zastupali Rossini i drugi Talijani.
Uporedo sa operom-serijom razvijala se i buffo-opera kao reakcija na nedostatke barokne opere.
Opera buffo ili komična opera,nastala iz talijanske uvertire. Francuska opera s govorenim dijalogom naziva se opera comique bez obzira na temu.
Giuseppe Verdi je glavni predstavnik romantične opere, a općenito se smatra i najvećim opernim skladateljem svih vremena.
Tematika je uzimana iz građanskog života, znači sasvim suprotno od sadržaja opere-serije. Kao oblik razvila se pjevanih umetaka - intermeca - između činova opere-serije. Kasnije, kada se osamostalila kao oblik,dobila je satiričan sadržaj i postala u izvjesnom smislu instrument socijalne kritike kroz koju je dolazila do riječi građanska klasa. Predstavnici opere-bufo su:
Giovani Battista Pergolesi sa svojom Služavkom gospodaricom,
Domenico Cimarosa sa Tajnim brakom,
Baldassare Galuppi sa Seoskim filozofom i drugi
Nikolo Pučini i Đovani Paizielo.
Po ugledu na italijansku operu,Jean-Jacques Rousseau piše tekstove i manje komade za operu koja će se u Francuskoj zvati opera komik, a čiji će kompozitori biti Pierre Alexander Monsenji i Andre Gretri .
U Njemačkoj će se zvati opera zingspiel.
Mozartov singspiel Čarobna frula (1791.), napisan na njemačkom, uveo je tradiciju njemačke opere, koju su u 19. stoljeću razvili Beethoven, Weber, Heinrich Marschner i Wagner.
Richard Wagner. Poznat je po ciklusu od četiri opera "Nibelunški prsten".
Wagner je stvorio stil u kojem se recitativ i arija miješaju uz stalnu pratnju orkestra. Wagner je također obilno koristio lajtmotive (iako ih je prvi koristio Weber), koji povezuju određenu melodiju s određenim likom ili pojmom tijekom cijele opere.
Elementi francuskog oblika Grand Opera pojavili su se prvi put u Rossinijevoj operi Guillaume Tell (1829.) i Meyerbeerovoj operi Robert le Diable (1831).
Počevši od Glinke, ruski su skladatelji napisali više značajnih opera (Musorgski, Rubinštejn, Čajkovski i Rimski-Korsakov i drugi.
Petar Iljič Čajkovski. poznat je po operi "Jevgenij Onjegin"
Nakon Wagnera, opera je krenula raznim putevima. Jedna reakcija kratkog vijeka bila je sentimentalna "realistična" melodrama verizma. Tu možemo spomenuti veliko ime, Giacomo Puccini s operama Manon Lescaut, La Boheme Tosca, Madama Butterfly, Turandot i dr. Druga reakcija na Wagnerov mitski srednji vijek jest psihološka snaga i socijalna analiza Richarda Straussa.
Giacomo Puccini,poznat je po operama "Madame Butterfly" i "Turandot"
Opereta
Opereta je je muzičko-scensko delo gde se dramska radnja prikazuje sviranjem, pevanjem, glumom i govorom. Nastala je u XIX stoljeću.
Opereta je mnogo kraća od opere, sastavljena od jednog, do dva čina i najčešće komičnog i zabavnog sadržaja.
Tvorac operete je Jacques Offenbach Vrlo brzo je ovaj kazališni žanr prihvatila i Bečka publika, kojoj je u svom sugrađaninu: Johanu Straussu Mlađem našla najpopularinijeg predstavnika operete svih vremena.
Njegova najpoznatija opereta je Šišmiš....

Tijekom 20. i 21. stoljeća, iako je po čitavom svijetu opera postala popularnija nego ikad, moderne opere se mogu nabrojiti na prste, a među njih spadaju:
Alban Berg Wozzeck.
Igor Fjodorovič Stravinski-Život razvratnika
Benjamin Britten-Peter Grimes
Fransis Poulenc -Razgovori karmelićanki ...
Nazad na vrh Ići dole
Breza

Breza


Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Talijanska opera   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptySub Dec 18, 2010 12:25 pm

Talijanska opera


Opera se razvila u Italiji poslije 1597. i brzo se proširila diljem Europe. Ipak su na nju najveći utjecaj izvršili talijanski skladatelji, među kojima su bili Claudio i Alessandro Scarlatti.
Iako je u početku bila prvenstveno „književna“ vrsta, opera se početkom 19. stoljeća razvila u poglavito glazbeni oblik umjetnosti, jer je opala važnost recitativa – otpjevušenih dionica nalik govoru, s malo ili nimalo melodije – dok su glavnim dijelom predstave postale arije. Arija (doslovce „zrak“) zapravo je duga solo dionica koja zadržava radnju dok pjevač razmišlja, mudruje ili jadikuje nad okrutnošću sudbine. Arije su u biti melodične, a svojstveno im je da zaustavljaju predstavu, pa se stoga stavljaju na kraj gotovo svake scene.

Recitativ je zadržan radi dijaloga; kad replike samo nastavljaju radnju prati ga tek nekoliko žica čembala ili harfe, a čitav orkestar kad zbivanja prate jake strasti ili osjećaji. U tom je razdoblju arija pripadala tipu da capo, s glavnim dijelom, pomoćnim dijelovima i ponavljanjem čitavog glavnog dijela. Taj treći dio, nepotreban sa stanovišta zapleta, služio je iskazivanju pjevačeva umijeća, te je s vremenom postao glavnim razlogom za postavljanje opere. Slavni su pjevači nastojali sve više i više uljepšati svoje dionice, sve dok dodani vokalni ures nije postao fantastično kitnjast, tjerajući publiku da upravo podivlja od divljenja.

Najveće su zvijezde bili kastrati, muški pjevači kastrirani (uškopljeni) još u dječačkoj soprane. Udružen sa snagom odraslog muškarca, njihov je sopran bio neobično gibak i zvonak, pa je on mnoge kastrate – primjerice Farinnelija (1705.-1782.) – pretvorio u prave superzvijezde.

Opera seria

Muški su soprani sve do 19. stoljeća igrali najvažnije uloge u „ozbiljnoj operi“ (opera seria), kad su njihovo mjesto preuzeli tenori. Već nam i to govori da se opera seria razvila u visoko artificijelan spektakl; osim toga, njezine teme – epizode iz stare povijesti, obrađene s velikom umjetničkom slobodom – nisu ni pretendirale na uvjerljivost. Ipak je talijanska opera osvojila Europu baš u tom obliku.

Zapravo su skoro sve opere izvođene na talijanskom, pa su tako njemački skladatelji poput Handela, pa čak i reformatora i inovatora poput Glücka, pa i velikog Mozarta, skladali „talijanske“ opere. Samo je Francuska razvila vlastitu nacionalnu tradiciju, čiji je utemeljitelj Jean Baptiste Lully rođen u talijanskom gradu Firenzi kao Giovanni Battista Lulli!

Opera buffa

Sredinom 18. stoljeća opera seria dobila je takmaca u operi buffi, talijanskom obliku komične opere. Ta opera, pjevana i glumljena tako naglasi značenje i dramatski efekt, raspjevano je dinamično i zabavno scensko djelo koje se bavi običnim ljudima i svakodnevnim životom. Ako bi se njezini likovi gdjekad i znali naći u ekstravagantnim nevoljama, osjećaji koji su ih pratili bili su realni (za razliku od uzvišenih afektacija opere serie) a ismijavanje ljudske mane bile su one poznate, primjerice pohlepa i taština. I opera buffa, koja je pokretala jednu drugu tradiciju, imala je priličnog utjecaja i izvan Italije, pa je tako u Francuskoj čak izazvala pamfletistički „rat komedijanata“. Od istaknutih skladatelja opere buffe spomenimo Pergolesija, Paisiella i Cimarosu.

Tijekom 18. stoljeća granica je između opere serie i opere buffe postajala sve rasplinutija, pa su tako u operu seriu pripušteni smiješni likovi i komične pustolovine. Zahvaljujući razvoju ansambla smanjila se dominacija arije – skupine likova zajedno pjevaju, no pritom često izražavaju različita gledišta. Ta i druge promjene dovele su do toga da je oblik opere postao fleksibilniji, a sama opera u dramskom smislu zanimljivija. Od 1800. godine kastrati su počeli postupno nestajati, iako je glavni pjevač (danas obično pjevačica, takozvana primadona ili prima donna, dakle, prva dama) i dalje mogao uljepšavati arije, pritom ih čak i bitno mijenjajući, a ponekad bi čak ariju u operi u kojoj se pojavljuje sasvim zamijenio svojom omiljenom arijom!

Rossini

Usprkos velikim dostignućima ranijeg razdoblja, 19. je stoljeće bilo zlatno doba talijanske opere. Prvi veliki skladatelj toga razdoblja bio je Giacchino Rossini, genij koji je s jednakim uspjehom skladao i ozbiljne i komične opere. Današnjoj su publici draže njegove komične opere, napose Mlada Talijanka u Alžiru (1813.) i Seviljski brijač (1816.), danas najomiljenije njegovo djelo. Rossini ga je skladao za manje od dva tjedna – što je za nj tipično, iako je neke melodije posudio iz svojih ranijih opera.

Godine 1824. Rossini se preselio u Pariz, koji je postao glazbenom prijestolnicom Europe. U tom je gradu skladao kako u talijanskom tako i u francuskom stilu, a na libreta na oba jezika. William Tell (1829.) začuđujuće je dugačko, ambiciozno djelo o legendarnom švicarskom strijelcu – tako dugačko i ambiciozno da ga rijetko izvode bez kraćenja, iako je njegova uvertira (uvodna glazba, što se svira prije podizanja zastora) postala trajno omiljenim remek-djelom.

Poslije Williama Tella Rossini je prestao skladati za pozornicu. Tada je imao samo 37 godina, očito na vrhuncu stvaralačkih snaga, i nitko nikada nije uspio objasniti ovu njegovu odluku. Rossini je, sretan i zadovoljan, poživio još 39 godina.

Romantizam

Na Rossinijeve je nasljednike uvelike utjecao romantizam – europski pokret koji je kao najviše vrijednosti postavljao strast i individualnost. Prezirući razum i tihu udobnost, romantičari su se sa sjetom sjećali neobuzdanijih vremena, napose onih čiju je kroniku, kroz svoje silno omiljene romane, dao Sir Walter Scott.
Lucia di Lammermoor (1835.), jedna od opera Gaetana Donizettija, pravo je tragedijsko remek-djelo, a temelji se na Scottovu romanu Nevjesta iz Lammermoora. Epizoda u kojoj poludjela Lucia prolazi tobožnje vjenčanje sa svojim izgubljenim zaručnikom najpoznatiji je operni „prizor ludila“ – motiv koji će postati vrlo omiljen na romantičnoj pozornici, na kojoj su tragično i ekstremno postali pravilo.
Donizetti i Bellini su bili majstori stila bel canto – „lijepog pjevanja“, što znači ne kićenog pjevanja povezanog s kastratima, već pjevanja na profinjene stihove koje su veliki pjevači znači nabiti silnim osjećajima.

Verdi

Najveći je od svih talijanskih opernih skladatelja bio Giuseppe Verdi, koji je doživio 87. godinu života, a duga mu i plodna karijera seže od opere Oberto (1830.) do Falstaffa (1893.). Verdi je bio sin siromašnih seljaka, ali je imao sreće da nađe imućnog patrona koji mu je novčanom potporom omogućio školovanje.
Milanski je konzervatorij, međutim, Verdija proglasio netalentiranim i nije ga htio primiti, pa se mladić morao probijati sam. Počeo je zarađivati za život i poduku kod privatnih učitelja.
Kad je napokon krenuo putem skladatelja, Verdija je obeshrabrio slab prijem njegova rada, a onda a je i smlavila smrt žene i dvoje djece. Neko se vrijeme činilo da će se sasvim okaniti skladanja, no onda mu je prijatelj producent pokazao kopiju libreta (književnog predloška) za operu Nabucco. Verdi se za nj smjesta oduševio pa je skladao operu koja je 1842. i izvedena. Ona svoj senzacionalni uspjeh duguje djelomice i zboru „Va pensiero“ („Misli moje“), koji izražava osjećaje Židova u babilonskom sužanjstvu. Talijani su u tome vidjeli aluziju na vlastiti položaj pod austrijskom dominacijom, a slične su se alegorične rodoljubive scene pojavljivale i u Verdijevim daljnjim operama.

Kao alegorija je poslužilo i ime samog Verdija, koje je označavalo Victora Emmanuela, koji će, nadali su se Talijani, osloboditi njihovu zemlju. U „Viva Verdi!“ (Živio Verdi!) svako je slovo skladateljeva imena označavalo jednu riječ, pa je „Verdi“ značilo Vittorio Emmanuele, Re d'Italia (Viktor Emanuel, kralj Italije). Kad su Austrijanci napokon bili istjerani, Verdi je nekoliko godina (1861.-1865.) bio član talijanskog parlamenta.

Najomiljenije opere

U međuvremenu je, 1850-ih godina, Verdi stvorio svoje trajno najomiljenije opere, Rigoletto (1851.), Il Trovatore (1853.) i La Traviata (1853.), u kojima je bogatu melodijsku inventivnost združio s intenzivnom dramatičnoošću.

Od drugih velikih Verdijevih djela spomenimo njegovu veliku egipatsku operu Aida (1871.) i dva staračka veledjela temeljena na Shakespeareu, Otella (1877.) i Falstaffa (1893.). Verdijev rasni romantizam i herojski preuveličavani likovi mnogo su godina vladali pozornicom, ali se onda 1890. pojavio novi pokret. Poznat pod imenom verizam (verismo), on se prije svega isticao pojavom seljaka i drugih običnih likova; radnja je ostala nabijena žestokim osjećajima, dramatičnošću i nasiljem.

Najpoznatija su djela toga stila dvije kratke opere koje se najčešće izvode zajedno. To su Cavalleria rusticana (1890.) Pietra Mascagnija i Pagliacci (1892.) Ruggiera Leoncavalla. Obje su opere priče o ljubomori koja završava zločinom; Pagliacci („Lakrdijaši“) ima posebno zanimljiv zaplet, zato što njegovi likovi glume u predstavi („predstava u predstavi“) koji odražava njihovu situaciju i napreduje prema stvarnoj tragediji pred gledateljima koji ništa i ne slute.

Puccini

Pravi je Verdijev nasljednik bio Giacomo Puccini, jer je u operu unio svoju čudesnu nadarenost za melodiju, koja je mnoge njegove arije pretvorila u omiljene „šlagere“ – spomenimo samo „Neka nitko ne spava“ iz njegovog zadnjeg djela, opere Turandot. On je sa svojim libretistima surađivao vrlo tijesno, imao je stvarnog osjećaja za kazališne efekte, a naročito je bio vješt prenošenju ugođaja prošlih vremena i egzotičnih krajeva.

Pucciniju je prvi veliki uspjeh donijela Manon Lescaut (1893.) vele da je na praizvedbi bio pozivan pred zastor preko 50 puta. Tri njegova sljedeća djela spadaju među najpopularnije opere svih vremena. To su La Boheme (1896.), o životu i ljubavi siromašnih pisaca i umjetnika u Parizu; melodramska Tosca (1900.) te Madame Butterfly (1904.), dirljiva priča o Japanki u japanskom okruženju. Puccini je skladao i jedan „vestern“, Djevojku sa zlatnog zapada (1910.), kao i romantičnu mračnu operu Turandot, smještenu u Kinu. Puccini je do svoje smrti 1924. nije uspio dovršiti, pa je to obavio Francesco Alfano, tako da je praizvedena 1926. godine.

Velika lirska i dramatična tradicija talijanske opere 19. stoljeća završila se s Puccinijem, iako su operu nastavili skladati mnogi istaknuti moderni talijanski skladatelji – Ferruccio Busoni, Gian Carlo Menotti i Luigi Dallapiccola.

Tu talijansku tradiciju tijesno povezujemo i s velikim pjevačima kojima je ta zemlja plodila tako obilno, što napose vrijedi za tenore, od Carusa i Giglija pa do Luciana Pavarottija, zahvaljujući kojima je talijanska opera postala jednim od najomiljenijih glazbenih oblika.

LA SCALA
Milanska La Scala najpoznatija je operna kuća na svijetu. Opremljena je golemom pozornicom, raskošno je uređena iznutra, a ima 3600 sjedala. Sagrađena je 1778. godine, a bila je poprištem mnogih slavnih praizvedbi, kao što su Belinijeva Norma, Verdijev Otello i Puccinijeva Madame Buttefly. Opera je u Italiji oduvijek bila veliki društveni događaj, pa je to Stendhal, francuski pisac iz 19. stoljeća, prokomentirao riječima: "Šutanja se poštuje samo... dok se izvodi koja od poznatih dionica". Usprkos njenoj nedovoljnijoj pozornosti, publiku je bilo lako ozlovoljiti, pa su neke od totalno propalih predstava u La Scali - što napose vrijedi za Madame Butterfly - tek kasnije bile pozdravljene kao remek-djela. Talijani su, međutim, nastavili uživati kako u komičnoj operi tako i u romantičnim mukama, a Donizetti je bio vješt u oba žanra te je skladao 70-tak djela. Njegov je suvremenik Vincenzo Bellini umro mlad, ostavivši za sobom pregršt remek-djela, među kojima i Normu (1831.) postavljenu na tipično romantičan način među galske druide u sukobu s rimskim osvajačima.
Autor: Robert Majetić
Objavljeno u 28. broju časopisa Drvo znanja
Nazad na vrh Ići dole
Breza

Breza


Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptySub Dec 18, 2010 12:29 pm

Nazad na vrh Ići dole
Breza

Breza


Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptySub Dec 18, 2010 12:30 pm

Nazad na vrh Ići dole
Breza

Breza


Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptySub Dec 18, 2010 12:31 pm

Nazad na vrh Ići dole
Breza

Breza


Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptySub Dec 18, 2010 12:32 pm

Nazad na vrh Ići dole
Breza

Breza


Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptySub Dec 18, 2010 12:33 pm

Nazad na vrh Ići dole
Breza

Breza


Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptySub Dec 18, 2010 12:34 pm

Nazad na vrh Ići dole
Breza

Breza


Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyNed Dec 19, 2010 2:28 pm

Nazad na vrh Ići dole
Breza

Breza


Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyNed Dec 19, 2010 2:32 pm

Nazad na vrh Ići dole
Breza

Breza


Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyNed Dec 19, 2010 2:34 pm

Nazad na vrh Ići dole
Breza

Breza


Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyNed Dec 19, 2010 2:36 pm

Nazad na vrh Ići dole
Breza

Breza


Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyNed Dec 19, 2010 2:43 pm

Nazad na vrh Ići dole
Kontesa
ADMIN
ADMIN
Kontesa


Seks : Ženski
Datum upisa : 29.11.2010
Raspoloženje : Romantična
Komentari : Pazi šta želiš,jer se želje nekad i ostvaruju.

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyNed Dec 19, 2010 2:47 pm

Nazad na vrh Ići dole
https://sestreposrcu.serbianforum.info
Kontesa
ADMIN
ADMIN
Kontesa


Seks : Ženski
Datum upisa : 29.11.2010
Raspoloženje : Romantična
Komentari : Pazi šta želiš,jer se želje nekad i ostvaruju.

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyNed Dec 19, 2010 2:49 pm

Nazad na vrh Ići dole
https://sestreposrcu.serbianforum.info
Kontesa
ADMIN
ADMIN
Kontesa


Seks : Ženski
Datum upisa : 29.11.2010
Raspoloženje : Romantična
Komentari : Pazi šta želiš,jer se želje nekad i ostvaruju.

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyNed Dec 19, 2010 2:50 pm

Nazad na vrh Ići dole
https://sestreposrcu.serbianforum.info
Kontesa
ADMIN
ADMIN
Kontesa


Seks : Ženski
Datum upisa : 29.11.2010
Raspoloženje : Romantična
Komentari : Pazi šta želiš,jer se želje nekad i ostvaruju.

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyNed Dec 19, 2010 2:50 pm

Nazad na vrh Ići dole
https://sestreposrcu.serbianforum.info
Kontesa
ADMIN
ADMIN
Kontesa


Seks : Ženski
Datum upisa : 29.11.2010
Raspoloženje : Romantična
Komentari : Pazi šta želiš,jer se želje nekad i ostvaruju.

Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo EmptyNed Dec 19, 2010 2:54 pm

Nazad na vrh Ići dole
https://sestreposrcu.serbianforum.info
Sponsored content





Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty
PočaljiNaslov: Re: Opera,opereta.. da se podsjetimo   Opera,opereta.. da se podsjetimo Empty

Nazad na vrh Ići dole
 
Opera,opereta.. da se podsjetimo
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» Rock opera Gubec beg

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
 :: KULTURA I UMETNOST :: MUZIKA :: AKO VOLITE KLASIKU-
Skoči na: