PrijemPortalFAQ - Često Postavljana PitanjaTražiRegistruj sePristupi
Zadnje teme
» Brojimo od 1 pa dokle stignemo...
Uto Jun 12, 2012 1:52 am od Mirka

» Azbuka osobina
Uto Jun 12, 2012 1:51 am od Mirka

» KALADONT
Uto Jun 12, 2012 1:50 am od Mirka

» Okiti jelku
Pon Jun 11, 2012 10:21 am od Mirka

» ASOCIJACIJE
Pon Jun 11, 2012 10:18 am od Mirka

» Šta radite sad dok kuckate ?
Pon Jun 11, 2012 10:15 am od Mirka

» Podela odgovornosti..
Pon Jun 11, 2012 2:25 am od Mirka

» Kada se treba zaustaviti?
Pon Jun 11, 2012 2:21 am od Mirka

» DOBRODOŠLICA novim članovima
Pon Jun 11, 2012 2:16 am od Mirka

Traži
 
 

Rezultati od :
 
Rechercher Napredna potraga
RAZMENA BANERA
BannerFans.com BannerFans.com Image hosted by servimg.com BannerFans.com
Decembar 2016
PonUtoSreČetPetSubNed
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031 
KalendarKalendar
free counters
Ključne reči
vremeplov Stephane priče pozdravi miloš izreke zelje Mallarme dizdar crnjanski mudre Boris laku dobrodošlica projare cestitke ambasada
Facebook - Fontana

Share | 
 

 Branko Ćopić

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
Breza



Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

PočaljiNaslov: Branko Ćopić    Ned Jan 09, 2011 2:06 pm

Branko Ćopić
1915.-1984.


Branko Ćopić bosanskohercegovački književnik.rođen je u Hašanima , Bosanska Krupa, 1. januar 1915, godine.
Osnovnu školu završava u rodnom mjestu, nižu gimnaziju u Bihaću, a učiteljsku školu pohađa u Banja Luci i Sarajevu, te je završava u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomira 1940. godine, pedagoško-filozofsku grupu. Odmah nakon podizanja ustanka u Bosanskoj Krajini, 1941. godine, pristupio je partizanskim jedinicama u čijim je redovima ostao da završetka rata. Cijelo vrijeme boravka u partizanima radio je na organizovanju kulturno-prosvjetnih aktivnosti, a jedno vrijeme je bio i politički komesar združenih odreda Krupa-Sana. Taj period imaće veliki uticaj na tematiku njegovog kasnijeg književnog stvaralaštva. Po završetku rata vraća se u Beograd gdje je do 1949. godine bio urednik dječijeg časopisa “Pioniri”. Od 1951. godine pa sve do smrti profesionalno se je bavio književnošću. U periodu od 1950. do 1960. godine napisao je nekoliko pripovijedaka ( Jeretička priča, Večera za sekretara, Odumiranje nogu i dr.) čiji se sadržaj nije dopao dijelu tadašnjeg političkog rukovodstva, zbog čega je cijeli kasniji period imao velikih problema, a što je javnosti bilo malo poznato. Pisao je na bosanskom jeziku čija je ljepota, raskoš i lepršavost došla do punog izražaja baš u djelima ovoga pisca. Dobri poznavaoci bosanskog jezika smatraju da pripovijetke iz ciklusa “Nasrudin – Hodža u Bosni” spadaju u red književnih djela koja na najbolji mogući način afirmišu snagu, izražajnost i autentičnost bosanskog jezika. Prvu priču objavljuje 1928. godine, a prvu pripovijetku 1936. Ukupno mu je objavljeno oko 150 naslova bez ponovljenih izdanja i naslova u sabranim djelima, pa se s pravom ubraja u red najplodnijih i najčitanijih pisaca druge polovine prošlog vijaeka u bivšoj Jugoslaviji.Djela su mu prevođena na: albanski, bugarski, češki, engleski, esperanto, francuski, holandski, italijanski, kineski, mađarski, njemački, poljski, rumunski, ruski, slovački i turski jezik. Bio je član SANU (Srpske akademije nauka i umjetnosti) i ANUBiH (Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine). Nosilac je Partizanske spomenice 1941, Ordena zasluga za narod I i II reda, Ordena bratstva i jedinstva I reda, Ordena Republike i dr. Izvršio je samoubistvo, skokom sa mosta na Savi u Beogradu 26. marta 1984. godine.
Nazad na vrh Ići dole
Breza



Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

PočaljiNaslov: Re: Branko Ćopić    Ned Jan 09, 2011 2:29 pm

Mjesec i njegova baka

U šumi staroj oganj gori,
blista u mraku na kraju svijeta;
kad bliže priđeš- od srebra dvori,
po njima mudra starica šeta;
nad krovom plavi vije se dim;
tu živi Mjesec i baka s njim.

Od sinoć Mjesec kod kuće nije,
A baka čeka...prolaze sati...
Moraće,bogme, i da ga bije
Kada se zorom u dvore vrati.
Niti je sluša, niti je pita,
Čitave noći po nebu skita.

Ala će sjutra šiba da radi!
Svrbi me ruka.
Baka se sladi.

Dremljiva ponoć po šumi lunja,
a stroga baka na pragu kunja,
drži u ruci od breze prut.
a nebom dotle, po modroj vodi,
skitnica Mjesec pučinom brodi,
u moru zvijezda dukat žut.

U samu zoru maglica pade,
ozeblom šumom zaigra kos,
umoran Mjesec domu se krade,
oprezno ide, plašljiv i bos.

Šulja se Mjesec, utvara prava,
kad, gle, na pragu- bakica spava,
spustila glavu, srebri se kosa,
na prutu trepti jutarnja rosa.

S drveta u tom, hitra i laka,
pred kuću skoči brbljiva svraka,
zakrešta zlobno repati vrag;
Držte ga! Ua! S neba je pao!
Čitave noći zvijezde je krao!
Pogledaj za njim- blista se trag!

Potrča Mjesec brže neg oči,
kroz vrata šmugnu, u krevet skoči,
a svraka opet galamu stvara:
Pobježe skokom! Drži ga,stara!

Jadna se baka iz sna trže,
zbuni je dreka i rumen sjaj,
pa svraku pita što može brže:
Otkuda? Šta je? Da nije zmaj?!

Kradljivac zvijezda u tvojoj kući!-
povika svraka-
Treba ga tući!

Pogađam ko je!
baka se sjeti,
u dvore upravi korak svoj-
Kradljivac koji s neba leti
niko je drugi, beć unuk moj.

Prilazi baka krevetu tajno
i gleda lice zlaćano, sjajno,
u plavoj kosi zvjezdani prah.

Kuda li noge njegove jezde!
isine voli, nebo i zvijezde,
kako ga nije u noći strah?

Moram ga tući, tu druge nije!
i baka uze sandale sive,
brezovim prutem po njima bije.
Vi ste za skitnju njegovu krive!
Zašto nosite unuka mog
širinom neba zvjezdanog?!

Sandale trpe batine mnoge
i složno škripe:
Krive su noge!
Noge se bune:
Kriva je glava,
noću je budna a obdan spava!<<

Baka se ljuti
Pogledaj vraga!
Zar ova glava rođena, draga?!
Prije ću za brk Bauka vući,
nego li snenog unuka tući.
Izmaltiću ga, ali drugi put.
To reče baka i baci prut.


U dvore stare, pred sami mrak,
ubaci Sunce posljednji zrak
i tiho reče:
Ustaj, Mjeseče!

Brzo se kradi iz tvojih dvora,
obasjaj zemlju u noći blagoj,
u srebro okuj vrhove gora,
a ja ću poći mamici dragoj.
Žurim se kući, baš mi se drijema,
a mama za me večeru sprema.

Tako se Sunce pozdravi s drugom,
u kola skoči, zavi se dugom,
za goru krenu četiri hata,
rumena magla za njim se hvata.

I Mjesec pođe pomalo sneno,
zvijezdama prvim u goste hita,
lice mu, vidiš, neumiveno,
al ko te za to na nebu pita.
Večeri svake on tako hodi
i nebom kolo zvjezdano vodi.


Baki se smješka lukavo lice,
pa na put krenu tiho ko sjena,
unuka prati nazorice
oblakom sivim obavijena:
kuda li skita i šta li radi,
kakva li čuda na nebu gradi.
Buljuk se zvijezda uz Mjesec jati,
oblak ih sivi pažljivo prati.


Dolje na zemlji staza se vije
i junak jezdi, Delija neka,
lopova četa uz put se krije:
Nebojšu hrabrog zasjeda čeka.


To Mjesec gleda, pa pusti zrak,
lopove otkri,rastjera mrak.
Nebojša pazi, oprezno gazi,
opasnost vreba na samoj stazi!


Junak se lati za sablju britku,
sluše toke kroz dugi brk,
i konj se prope, spreman za bitku,
a četa nagnu u ludi trk.


Proviri baka kroz oblak siv.
Unuče dragi bio mi živ!

Na zemlju Mjesec svjetlo toči,
poljanu malu zracima tače,
a onda stade i širi oči:
neki mališan u vrtu plače

Izgubio je srebrnu paru,
pa suza lije.čitavu baru.
Da ti posvjetlim-Mjesec mu kaže,
pa dolje spusti svoj fenjer plavi-
Vidiš li sada, nestašni vraže?


Veselo para sinu u travi,
a dječak skoči,povika:Stoj!
Ovo je cvancik srebrni moj
I opet ču se kroz oblak siv:
Unuče dobri,bio mi živ!


Razgleda Mjesec,kad blizu puta
grudvica bijela pašnjakom luta
i tužno bleji kroz noćni muk.
Be, ja sam jagnje, ime mi je Kudra,
gdje li je moja mamica mudra,
vreba me šuma i zubat vuk..


I njemu Mjesec pomože rado,
u bliskom toru osvjetli stado,
a Kudra skoči.
no mi kuće,
mamice eno i čika Žuće!
Odjuri jagnje ko čigra prava,
ostade vujo kratkih rukava.


Ponovo oblak prozbori siv
bakinim glasom:
Bio mi živ!

Mjesec nad rijekom sijati poče,
kad gledaj vuka nadut ko mijeh,
ledenu vodu marljivo loče.
Udari Mjesec u gromki smijeh.


Pogledaj vuka šta luda radi,
hoće iz vode mjesec da vadi,
ja se ogledah u modri vir,
a vujo misli:
Ono je sir!


Okrenu mjesec lice od vode,
i glupi vujo izbulji oči
i arlauknu:Sirac mi ode.
pa bržće bolje u vodu skoči.
Grabljivac tako okupa vir,
ne stiže jagnje,izgubi sir.


Smije se baka vedra ko dan,
ostavi oblak, i skoči van.
Unuče dragi, sila si, znaj!
Ovamo brzo,ruku mi daj!


Trže se Mjesec, bake se plaši,
sada će misli,početi boj,
pa brzim skokom niz nebo praši,
a za njim sipa zvjezdani roj.


Skitnica unuk leti bez krila,
niz brdo tutnje tabani vrući,
a za njim viče bakica mila:
Ne bježi, dušo, neću te tući!


Mjeseca noge junačke nose,
ne sluša bakin razgovor,
već bježi ravno do gorske kose,
tamo se sakri za zelen bor.
Kroz granje viri od straha žut
i pita:
Bako, nosiš li prut?


Bakica ruke predano širi,
unuka zove,toplo se smješka,
a Mjesec, lukav, oprezno viri
i pirgav nosić lagano češka.
Zašto me nećeš da biješ, bako?
To mi je nešto sumnjivo jako.


bog tvoga srca, dobra i meka,
dok obnoć ideš nebeskim putom.
Ne boj se, nije podvala neka!
Neću te više taknuti prutom.
Slobodno odsad po nebu brodi,
svakome svjetli i kolo vodi.


Boji se Mjesec,nestaško puni,
pa starici veli:
Ajd se zakuni!

Kuni se bakom,Suncem i mamom,
i s kraja na kraj Kumovom slamom,
da nisi na me nimalo ljuta
i da se nećeš mašiti pruta.


Bakica priđe za korak bliže
i desnu ruku do zvijezda diže:
Kunem se bakom,Suncem i mamom
i s kraja na kraj Kumovom slamom,
da nisam na tebe nimalo ljut
i da se neću mašiti pruta.


Priskoči Mjesec,bjegunac laki,
poljubi ruku čestitoj baki
i krenu sa njom u srebrn dvor...


Taman se zavi zelen bor.........
U šumi staroj oganj gori,
blista u mraku na kraju svijeta,
kad bliže priđeš- od srebra dvori,
po njima mudra starica šeta...

Noseći kapu nevidljivicu
tamo sam stigo koraka laka,
našao pticu dugorepicu,
pa mi je bajku pričala svraka,
bajku o dvoru, Mjesecu, putu,
o dobroj baki i njenom prutu.

Za ovu priču, vedru i bajnu
svraki sam paru obećo sjajnu,
obećah tvrdo,zakleh se brkom
a ranom zorom-pobjegoh trkom.
Svraka me i sad po svijetu traži
A gdje se krijem- ti joj ne kaži.


Nazad na vrh Ići dole
Breza



Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

PočaljiNaslov: Re: Branko Ćopić    Ned Jan 09, 2011 2:31 pm

Bosanski trkači

Svakoga dana, vedra il mrka,
kroz Bosnu moju vodi se trka.
Četiri staze, svaka se vije,
na svakoj trkač. Ko li će prije?

Na prvoj stazi djevojka Una,
vječito mlada, znana iz buna,
kićena cura iz Martin-Broda,
nakit joj sija, zelena voda.
Uzela zalet sa ličkih čuka,
od strmih stijena štrbačkog buka.

Niz drugu stazu juriša hučno
veselo momče, smjelo i bučno,
ponosni Vrbas, lakoga hoda,
planinac Vrbas, ledena voda.
Pod njenom snagom klisura puca,
zlaćano zrnce na dnu svjetluca.

Na trećoj stazi sunčano sijeva
žuborna Bosna od Sarajeva,
gore joj oči, jutarnja rosa,
u pjeni šumnoj zelena kosa.
Vije se, igra, kroz gore hita,
nemirna, bistra i ponosita.

Na krajnjoj stazi prepreke mrvi
djevojka crna, gorštačke krvi,
s kamena kraja, mrkih daljina,
vječito tužna, studena Drina.
S hukom se ruši, ne pjeva ništa,
pomamno juri kroz razbojišta.

Na krajnjem cilju, u jutra plava,
trkače prima
Nazad na vrh Ići dole
Breza



Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

PočaljiNaslov: Re: Branko Ćopić    Ned Jan 09, 2011 2:32 pm

Kraj

Šta dalje bješe, kakav je kraj?
Priča uči to, potanko, znaj.
Krvnika vuka, jadna mu majka
umlati brzo seljačka hajka.
Trapavog medu, oh, kuku, lele,
do same smrti izbole pčele
I divlja svinja pade k’o kruška,
smače je zimus lovačka puška.
Po šumi danas, bez staze, puta
Ježurka Ježić lovi i luta.
Vještak i majstor u poslu svom,
radi i čuva rođeni dom.
Nazad na vrh Ići dole
Breza



Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

PočaljiNaslov: Re: Branko Ćopić    Ned Jan 09, 2011 2:33 pm

Mala moja iz Bosanske Krupe

Bilo mi je dvanaest godina,
prvi put sam sišao do grada iz mog sela,
tihog i dalekog, kad susretoh tebe iznenada.
Eh, dječačke uspomene glupe!
Mala moja iz Bosanske Krupe!

Jesi li me spazila il’ nisi,
zbunjenoga seoskoga đaka,
svjetlokosog i očiju plavih,
u oklopu novih opanaka,
kako zija u izloge skupe?
Mala moja iz Bosanske Krupe!

Naišla si kao lak oblačak,
tvoj me pogled za tren obeznani,
zaboravih ime i očinstvo,
kako mi se zovu ukućani.
Iznevjerih poput sablje tupe.
Mala moja iz Bosanske Krupe!

Tekli tako gimnazijski dani,
uspomena na te ne ocvala,
modra Una u proljetnje noći
tvoje mi je ime šaputala.
Lebdjela si ispred đačke klupe,
mala moja iz Bosanske Krupe!

Brzo minu naše đakovanje,
lagan leptir sa krilima zlatnim,
ipak tebe u srcu sačuvah
kroz sve bure u danima ratnim.
Ta sjećanja mogu l’ da se kupe,
mala moja iz Bosanske Krupe!

Sad je kasno, već mi kosa sijedi,
gledam Unu, ćuti kao nijema,
zalud lutam ulicama znanim,
sve je pusto, tebe više nema.
Ej, godine, nemjerljive, skupe!
Zbogom, mala, iz Bosanske Krupe!
Nazad na vrh Ići dole
Breza



Seks : Ženski
Datum upisa : 04.12.2010
Raspoloženje : Čaša je uvijek do pola puna ...

PočaljiNaslov: Re: Branko Ćopić    Ned Jan 09, 2011 2:36 pm

Rastanak

Tamo amo, s dvojke na četvorku,
varkaš se, a djetinjstvo mine,
prevari te Una čobanica,
odnese ti četiri godine.
Opraštaj se s pustopašnom braćom,
pozdravljaj se zauvijek s Bihaćom.

Zamukoše sobe internata
i u njima smicalice đačke,
osta pusta cesta za Pritoku
gdje smo krali orahe seljačke.
Osta Murat, poslastičar stari
i njegovi kolači “brdari”.

A drugovi! Kome prvo prići,
dok okolo spomenari kruže?
Tihim glasom jedva progrgućeš:
- Daj mi šapu. Doviđenja, druže!
Okreneš se, dok suze uminu,
stariji se činiš za godinu.

A sa kim se pozdraviti neću?
Zašto mi se oči rosom pune?
Osta Zora, moja ljubav tajna,
u kućici s druge strane Une.
I tamo sam lunjao, oprezan,
zbunjen, trapav, kao da sam vezan.

Često sam joj pisao zadatke,
šaputao tablicu množenja,
a kad bi me milo pogledala,
osjećah se kao mladoženja.
Sanjao sam o njenome liku
pokraj Une, skriven u vrbiku.

Odoh kroz noć punu kreketanja
(žabe su me pratile u horu!)
i na zidu, blizu kuće njene,
zapiso sam “Branko voli Zoru…”
I danas me uvijek boli duša,
kad se gdjegod javi kreketuša.
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




PočaljiNaslov: Re: Branko Ćopić    Danas u 4:54 am

Nazad na vrh Ići dole
 
Branko Ćopić
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
 :: KULTURA I UMETNOST :: KNJIŽEVNOST :: DOMAĆI PISCI-
Skoči na: